Pet pitanja koja bi uprava trebala postaviti o svom sustavu upravljanja

Nova verzija norme ISO 9001:2026 očekuje se tijekom rujna 2026. godine. Iako konačni tekst još nije službeno objavljen, već je jasno da će veći naglasak biti na učinkovitosti procesa, upravljanju rizicima, odgovornosti vodstva i kulturi kvalitete. Za organizacije certificirane prema ISO 9001:2015 to znači da interni audit neće trebati potpuno mijenjati, ali će se morati više usmjeriti na stvarno funkcioniranje sustava, a manje na samu provjeru dokumentacije. Što će biti važno kod internog audita? Interni auditor neće trebati samo provjeriti postoji li procedura, obrazac ili zapis, nego i: funkcionira li proces u praksi ostvaruje li planirane rezultate jesu li rizici i prilike stvarno uzeti u obzir jesu li odgovornosti jasno definirane sudjeluje li vodstvo aktivno u sustavu kvalitete provode li se korektivne radnje učinkovito koriste li se rezultati audita za poboljšavanje sustava. Poseban naglasak očekuje se na procesnom pristupu i objektivnim dokazima. Primjerice, kod reklamacija kupaca neće biti dovoljno utvrditi postoji li procedura za njihovo rješavanje. Auditor treba provjeriti analiziraju li se uzroci, ponavljaju li se isti problemi i jesu li poduzete aktivnosti dale rezultat. Veći naglasak na rizicima ISO 9001:2026 dodatno naglašava upravljanje rizicima i prilikama. Zbog toga interni audit treba provjeravati ne samo postoji li registar rizika, nego jesu li identificirani rizici aktualni, povezani s procesima i stvarno kontrolirani. Isto vrijedi i za promjene u organizaciji, primjerice: uvođenje novog softvera promjene dobavljača nova oprema reorganizacija digitalizacija i umjetna inteligencija novi proizvodi i usluge. Kultura kvalitete i vodstvo Jedna od tema kojoj će nova verzija norme pridavati veću važnost je kultura kvalitete. Interni audit zato treba provjeravati razumiju li zaposlenici svoje odgovornosti, prijavljuju li probleme, koriste li se pogreške za poboljšavanje te podržava li vodstvo sustav upravljanja kvalitetom kroz konkretne odluke i resurse. Kulturu kvalitete nije moguće dokazati samo dokumentima – potrebno ju je procijeniti kroz razgovore, opažanje i rezultate procesa. Kako se pripremiti? Organizacije već sada mogu: pregledati postojeći program internog audita analizirati prethodne nalaze i ponavljajuće probleme jače povezati audit s rizicima i rezultatima procesa provjeriti kompetencije internih auditora osigurati da se audit temelji na stvarnim dokazima, a ne samo dokumentaciji. Nakon službene objave ISO 9001:2026 bit će potrebno pregledati konačne zahtjeve i prema potrebi prilagoditi program i način provođenja internih audita. Interni audit kao priprema za tranziciju. Dobro proveden interni audit bit će jedan od ključnih alata za provjeru spremnosti organizacije prije tranzicijskog certifikacijskog audita. Njime organizacija može pravovremeno utvrditi nedostatke, provesti potrebne korektivne aktivnosti i dokazati da je novi sustav stvarno implementiran. ITC Universal Adria pratit će službenu objavu ISO 9001:2026 i pravila vezana uz tranziciju te će certificirane organizacije pravovremeno informirati o rokovima i zahtjevima prijelaza na novu verziju norme. 

Sigurno i zdravo radno okruženje temelj je odgovornog i stabilnog poslovanja. Ozljede na radu, profesionalne bolesti i drugi incidenti mogu imati ozbiljne posljedice za zaposlenike, ali i uzrokovati prekide poslovanja, dodatne troškove i narušavanje ugleda organizacije. Norma ISO 45001 pruža međunarodno priznati okvir za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu. Pomaže organizacijama prepoznati opasnosti, procijeniti rizike, provoditi preventivne mjere i kontinuirano poboljšavati uvjete rada. Što je ISO 45001? ISO 45001 međunarodna je norma za sustave upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu. Primjenjiva je na organizacije svih veličina i djelatnosti. Njezini su glavni ciljevi: sprječavanje ozljeda i narušavanja zdravlja uklanjanje opasnosti i smanjenje rizika osiguravanje sigurnih i zdravih radnih mjesta ispunjavanje zakonskih i drugih zahtjeva kontinuirano poboljšavanje rezultata zaštite na radu.  U Hrvatskoj se primjenjuje norma HRN EN ISO 45001:2023 . ISO 45001 i hrvatski zakonski zahtjevi Zaštita na radu u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o zaštiti na radu i povezanim propisima. ISO 45001 ne zamjenjuje zakonske obveze poslodavca, već pomaže organizaciji da ih sustavno identificira, prati i provodi kroz svakodnevne poslovne procese. Ključni zahtjevi norme Vodstvo i odgovornost uprave Uprava mora aktivno sudjelovati u sustavu, osigurati potrebne resurse, definirati odgovornosti i promicati kulturu sigurnosti. Sudjelovanje radnika Radnici trebaju biti uključeni u prepoznavanje opasnosti, procjenu rizika, istraživanje incidenata i predlaganje poboljšanja. Identifikacija opasnosti i procjena rizika Organizacija mora prepoznati opasnosti povezane sa strojevima, opremom, radnim prostorom, kemikalijama, radom na visini, prometom, ergonomijom, stresom i drugim uvjetima rada. Nakon procjene rizika potrebno je definirati odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere. Zakonski zahtjevi Organizacija mora pratiti primjenjive zahtjeve povezane s: procjenom rizika osposobljavanjem radnika radnom opremom osobnom zaštitnom opremom zdravstvenim pregledima evakuacijom i spašavanjem prijavom ozljeda na radu. Operativno upravljanje Sigurnosne mjere moraju biti uključene u svakodnevni rad, nabavu, održavanje opreme, upravljanje izvođačima i promjenama u procesima. Pripravnost za izvanredne situacije Organizacija treba biti pripremljena za požare, eksplozije, ozbiljne ozljede, kvarove, izlijevanje opasnih tvari i druge moguće izvanredne događaje. Praćenje i poboljšavanje Učinkovitost sustava prati se kroz pokazatelje, interne audite, upravinu ocjenu, analizu incidenata i provedbu korektivnih radnji. Koje su koristi ISO 45001 certifikacije? Primjena i certifikacija prema ISO 45001 može donijeti: smanjenje broja ozljeda i incidenata bolje upravljanje rizicima jasnije odgovornosti veću uključenost zaposlenika bolju kontrolu zakonskih obveza smanjenje troškova i prekida poslovanja jačanje povjerenja klijenata i partnera lakše ispunjavanje zahtjeva natječaja i ugovora. Je li ISO 45001 obvezan? Certifikacija prema ISO 45001 uglavnom je dobrovoljna, osim kada je zahtijeva kupac, ugovor, natječaj ili drugi poslovni zahtjev. Neovisno o certifikaciji, poslodavci u Hrvatskoj moraju ispunjavati sve primjenjive zakonske zahtjeve zaštite na radu. Kako izgleda postupak certifikacije? Postupak certifikacije obično uključuje: podnošenje zahtjeva i izradu ponude certifikacijski audit prve faze certifikacijski audit druge faze otklanjanje eventualnih nesukladnosti donošenje odluke i izdavanje certifikata godišnje nadzorne audite recertifikaciju nakon trogodišnjeg ciklusa. Zašto ITC Universal Adria? ITC Universal Adria provodi neovisne certifikacijske audite sustava upravljanja prema međunarodno priznatim normama. Naši auditori ocjenjuju usklađenost sustava sa zahtjevima norme ISO 45001, upravljanje rizicima, primjenu zakonskih zahtjeva, sudjelovanje radnika i učinkovitost uspostavljenih mjera. Kontaktirajte ITC Universal Adria i zatražite ponudu za certifikaciju prema normi ISO 45001.

Umjetna inteligencija sve se brže uvodi u poslovne procese, ali njezina primjena zahtijeva jasno upravljanje, kontrolu rizika i odgovornosti. Upravo zato norma ISO/IEC 42001 , prvi međunarodni standard za sustav upravljanja umjetnom inteligencijom, postaje sve važnija za organizacije koje žele AI koristiti odgovorno, sigurno i učinkovito. Za organizacije koje već imaju implementirane sustave upravljanja, poput ISO 9001, ISO/IEC 27001, ISO 14001, ISO 45001, ISO 22301 ili drugih ISO standarda, dobra je vijest da se ISO/IEC 42001 ne mora uvoditi kao potpuno odvojen sustav. Norma je strukturirana prema usklađenoj ISO strukturi, što znači da se može učinkovito integrirati u postojeće procese upravljanja, interne audite, ocjene uprave, upravljanje rizicima i korektivne radnje. Umjesto izrade paralelnog sustava, organizacije mogu proširiti postojeći integrirani sustav upravljanja na područje umjetne inteligencije. Primjerice, ako organizacija već ima uveden ISO/IEC 27001 , postojeći procesi upravljanja informacijskom sigurnošću, incidentima, dobavljačima i rizicima mogu se nadopuniti zahtjevima koji se odnose na AI sustave. Kod organizacija s implementiranim ISO 9001 , postojeći pristup upravljanju procesima, promjenama, nesukladnostima i praćenju učinkovitosti može se proširiti na korištenje umjetne inteligencije. Ključ uspješne integracije je u tome da se AI ne promatra samo kao tehnološki alat, već kao poslovni i upravljački rizik. Organizacija treba jasno definirati tko je odgovoran za nadzor AI sustava, koje se vrste umjetne inteligencije koriste, u koje se svrhe koriste, koji se podaci obrađuju, kako se prate rezultati te koje su moguće posljedice pogrešnih, pristranih ili neprimjerenih odluka AI sustava. Važan korak predstavlja i uspostava inventara AI sustava. Takav popis trebao bi sadržavati informacije o AI alatima i sustavima koje organizacija koristi, njihovoj namjeni, vlasnicima procesa, korištenim ulaznim i izlaznim podacima, razini kritičnosti te načinu nadzora. Time se stvara temelj za procjenu rizika i određivanje odgovarajućih kontrola. Integracija ISO/IEC 42001 također znači da se postojeći dokumentacijski sustav ne treba nepotrebno opterećivati novim, odvojenim politikama i procedurama. U mnogim slučajevima učinkovitije je ažurirati postojeće procedure, primjerice za upravljanje rizicima, dobavljačima, incidentima, promjenama, internim auditima i ocjenom uprave, tako da uključe specifične zahtjeve povezane s umjetnom inteligencijom. Posebnu pozornost treba posvetiti životnom ciklusu AI sustava – od planiranja, razvoja ili nabave, validacije i implementacije, do rada, nadzora, izmjena i eventualnog povlačenja iz uporabe. AI sustavi trebaju biti uključeni u redovne procese upravljanja promjenama, praćenja performansi i rješavanja incidenata. Za organizacije koje već imaju razvijenu kulturu upravljanja kvalitetom, informacijskom sigurnošću ili kontinuitetom poslovanja, ISO/IEC 42001 predstavlja logičan nastavak razvoja sustava upravljanja. Njegova svrha nije stvaranje dodatne administracije, nego uspostava odgovornog i kontroliranog okvira za korištenje umjetne inteligencije. Uvođenjem ISO/IEC 42001 organizacije pokazuju da umjetnu inteligenciju koriste na strukturiran, transparentan i odgovoran način. Time jačaju povjerenje korisnika, partnera, zaposlenika i drugih zainteresiranih strana, osobito u okruženju u kojem su pitanja sigurnosti, etike, zakonitosti i pouzdanosti AI sustava sve važnija.

Međunarodna organizacija za normizaciju ISO objavila je novu verziju norme ISO 14001:2026 – Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu, koja zamjenjuje dosadašnje izdanje ISO 14001:2015. Nova verzija norme objavljena je u travnju 2026. godine i predstavlja važan korak u daljnjem razvoju sustava upravljanja okolišem. ISO 14001 jedna je od najpoznatijih međunarodnih normi za upravljanje okolišem, a primjenjuju je organizacije svih veličina i djelatnosti koje žele sustavno upravljati svojim utjecajima na okoliš, smanjivati rizike, poboljšavati okolišnu učinkovitost i dokazivati odgovoran pristup prema zainteresiranim stranama. Nova verzija norme ISO 14001:2026 ne donosi potpunu promjenu pristupa, nego nadograđuje postojeći okvir iz verzije 2015. Naglasak je stavljen na jasnije zahtjeve, bolju čitljivost, snažnije povezivanje sustava upravljanja okolišem s poslovnim procesima te veće uključivanje aktualnih okolišnih izazova kao što su klimatske promjene, uporaba resursa, bioraznolikost, onečišćenje i životni ciklus proizvoda i usluga. Posebna pažnja u novoj verziji posvećena je razumijevanju konteksta organizacije i okolišnih uvjeta koji mogu utjecati na poslovanje. Organizacije će morati još jasnije sagledati svoje okolišne aspekte, rizike i prilike, uključujući utjecaje klimatskih promjena, dostupnost prirodnih resursa, stanje ekosustava i očekivanja zainteresiranih strana. Time se sustav upravljanja okolišem dodatno povezuje sa strateškim upravljanjem i dugoročnom održivošću poslovanja. Za organizacije koje već imaju certificiran sustav prema normi ISO 14001:2015, očekuje se prijelazno razdoblje od približno tri godine za usklađivanje s novim zahtjevima. To znači da će postojeći sustavi upravljanja okolišem trebati biti pregledani, ažurirani i prilagođeni zahtjevima norme ISO 14001:2026 kroz planirani proces tranzicije. Preporučuje se da organizacije na vrijeme započnu s pripremama, osobito kroz: analizu razlika između postojećeg sustava i zahtjeva ISO 14001:2026, ažuriranje konteksta organizacije i zainteresiranih strana, preispitivanje okolišnih aspekata, rizika i prilika, uključivanje klimatskih promjena i životnog ciklusa u relevantne procese, prilagodbu dokumentacije sustava upravljanja okolišem, edukaciju odgovornih osoba i internih auditora, provedbu internog audita prema novim zahtjevima. Objava norme ISO 14001:2026 potvrđuje sve veću važnost sustavnog, mjerljivog i poslovno integriranog upravljanja okolišem. Organizacije koje pravovremeno provedu tranziciju neće samo zadržati usklađenost s međunarodnim zahtjevima, nego će dodatno ojačati svoju otpornost, reputaciju i sposobnost odgovora na sve zahtjevnije okolišne i tržišne izazove. 

Umjetna inteligencija sve više postaje sastavni dio poslovanja – od automatizacije zadataka i analize podataka do donošenja strateških odluka. Integracija AI u procese danas se više ne promatra kao tehnološki eksperiment, već kao strateška transformacija organizacije . Međutim, ono što se u praksi često zanemaruje jest ključna činjenica: AI nije samo tehnologija – to je sustav koji mora biti upravljan. AI transformira procese – ali i povećava rizike Integracija umjetne inteligencije omogućuje: automatizaciju rutinskih i kompleksnih zadataka bržu i precizniju analizu podataka unapređenje donošenja odluka povećanje operativne učinkovitosti No paralelno s koristima dolaze i ozbiljni izazovi: algoritamska pristranost sigurnost i zaštita podataka regulatorni zahtjevi (EU AI Act) nedostatak kontrole nad odlukama AI sustava Upravo ovdje nastaje razlika između organizacija koje koriste AI kao prednost i onih koje ulaze u ozbiljne poslovne i regulatorne rizike. Problem nije AI – problem je upravljanje AI-om Većina organizacija fokusira se na: izbor alata razvoj rješenja tehničku implementaciju Dok se zanemaruje ključno pitanje: Tko upravlja AI sustavom, kako i prema kojim pravilima? Bez jasnih: procesa odgovornosti kontrola i pravila upravljanja AI postaje “crna kutija” koja: donosi odluke bez nadzora koristi podatke bez jasne kontrole stvara potencijalne pravne i reputacijske rizike ISO 42001: prvi standard za upravljanje umjetnom inteligencijom Upravo iz tih razloga razvijen je ISO/IEC 42001 – sustav upravljanja umjetnom inteligencijom (AIMS) . Za razliku od tehnoloških rješenja, ISO 42001 definira: ✔ kako se AI sustavi uvode ✔ kako se njima upravlja ✔ kako se kontroliraju rizici ✔ kako se osigurava etička i odgovorna uporaba Drugim riječima: ISO 42001 ne govori što AI može raditi – nego kako ga organizacija mora kontrolirati. AI bez sustava upravljanja = nekontrolirani rizik Tvrtke koje implementiraju AI bez strukture: nemaju kontrolu nad modelima ne mogu dokazati usklađenost imaju problem s auditom i regulatorima ne mogu skalirati AI sustave S druge strane, organizacije koje imaju: definirane procese upravljanje podacima jasno dodijeljene odgovornosti sustav kontinuiranog poboljšanja implementiraju AI brže, sigurnije i s mjerljivim rezultatima. ISO standardi kao temelj AI implementacije AI se ne implementira u praznom prostoru. On se naslanja na postojeće sustave upravljanja: ISO 9001 – procesi i kvaliteta ISO/IEC 27001 – sigurnost informacija ISO 22301 – kontinuitet poslovanja ISO 20000-1 – IT upravljanje ISO/IEC 42001 – upravljanje umjetnom inteligencijom S njim, AI postaje kontrolirani poslovni alat . Integracija AI nije IT projekt – nego upravljački projekt Jedna od najvažnijih promjena perspektive: AI implementacija nije primarno tehnički izazov. To je: organizacijski izazov procesni izazov upravljački izazov Uspješna implementacija zahtijeva: redefiniranje načina rada prilagodbu organizacijske kulture edukaciju zaposlenika jasno definirane odgovornosti Kako pristupiti AI implementaciji na ispravan način? Iz perspektive sustava upravljanja, ispravan redoslijed je: Analiza postojećih procesa i digitalne zrelosti Uspostava sustava upravljanja (ISO pristup) Definiranje pravila za AI (ISO 42001) Kontrolirana implementacija AI rješenja Kontinuirani nadzor i poboljšanje Organizacije koje preskaču ove korake najčešće: troše resurse bez rezultata uvode AI bez kontrole povećavaju regulatorni rizik Zaključak: AI bez ISO 42001 je nedovršen sustav Umjetna inteligencija donosi ogromne mogućnosti – ali samo ako je pravilno upravljana. U suvremenom poslovnom okruženju pitanje više nije: „Hoćemo li koristiti AI?" već: „Kako ćemo ga kontrolirati, upravljati i dokazati da ga koristimo odgovorno?“ ISO/IEC 42001 daje odgovor na to pitanje. Organizacije koje to prepoznaju: smanjuju rizike povećavaju povjerenje tržišta osiguravaju usklađenost s regulativom i stvaraju stvarnu konkurentsku prednost Vaš sljedeći korak Ako razmišljate o certifikaciji AI rješenja ili ste već započeli s implementacijom ISO 42001 standarda: Kao certifikacijska kuća specijalizirana za ISO standarde, pomažemo Vam: provedbu audita i ocjene spremnosti za implementaciju AI sustava certifikaciju sustava upravljanja umjetnom inteligencijom prema ISO/IEC 42001 neovisnu verifikaciju integracije AI-a u postojeće procese potvrdu usklađenosti s relevantnim standardima i regulatornim zahtjevima Više o ISO 42001 provjerite na našim službenim stranicama:

Uspješna implementacija norme ISO 14001 u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti planiranja. Faza planiranja (poglavlje 6 norme) predstavlja stratešku jezgru sustava upravljanja okolišem (EMS), jer upravo u toj fazi organizacija identificira rizike, prilike, okolišne aspekte i zakonske obveze te postavlja smjer budućeg djelovanja. Prema stručnim smjernicama, učinkovito planiranje ISO 14001 sustava temelji se na nekoliko međusobno povezanih elemenata. 1️⃣ Razmatranje rizika i prilika Norma zahtijeva da organizacija sustavno identificira rizike i prilike povezane s okolišnim aspektima, zakonskim zahtjevima i kontekstom poslovanja. Cilj nije samo spriječiti negativne utjecaje, već i prepoznati prilike za poboljšanje – primjerice smanjenje potrošnje energije, optimizaciju resursa ili razvoj održivijih proizvoda i usluga. Ovaj pristup omogućuje proaktivno upravljanje okolišnim izazovima umjesto reaktivnog rješavanja problema. 2️⃣ Identifikacija okolišnih aspekata i procjena značajnosti Jedan od temeljnih zahtjeva norme jest identifikacija svih aktivnosti, proizvoda i usluga koji mogu imati utjecaj na okoliš. To uključuje: emisije u zrak ispuštanje u vode stvaranje otpada potrošnju energije i prirodnih resursa buku i druge oblike onečišćenja Nakon identifikacije provodi se procjena značajnosti, pri čemu se utvrđuje koji aspekti imaju najveći stvarni ili potencijalni utjecaj na okoliš. Upravo ti značajni aspekti postaju prioritet u daljnjem planiranju i upravljanju. Važno je naglasiti da norma potiče i razmatranje životnog ciklusa proizvoda ili usluga – od nabave sirovina do kraja životnog vijeka. 3️⃣ Usklađenost s pravnim i drugim zahtjevima Organizacija mora identificirati i redovito pratiti sve primjenjive zakonske i regulatorne obveze vezane uz okoliš. To uključuje nacionalne propise, lokalne uredbe, dozvole, ali i druge obveze koje organizacija dobrovoljno prihvaća (npr. zahtjevi kupaca ili industrijski standardi). Planiranje mora osigurati da su ti zahtjevi integrirani u operativne procese i ciljeve, čime se smanjuje rizik od neusklađenosti i potencijalnih sankcija. 4️⃣ Postavljanje okolišnih ciljeva i akcijskih planova Na temelju identificiranih aspekata, rizika i obveza, organizacija postavlja mjerljive okolišne ciljeve. Ti ciljevi moraju biti usklađeni s politikom zaštite okoliša i usmjereni na kontinuirano poboljšavanje performansi. Za svaki cilj potrebno je definirati: konkretne aktivnosti odgovorne osobe potrebne resurse rokove provedbe metode praćenja i evaluacije Time planiranje prelazi iz teorijskog okvira u operativnu praksu. Planiranje kao strateški alat, a ne administrativna obveza ISO 14001 ne promatra planiranje kao administrativnu formalnost, već kao strateški proces koji omogućuje organizaciji: sustavno upravljanje okolišnim rizicima optimizaciju troškova kroz učinkovitije korištenje resursa jačanje reputacije i povjerenja dionika povećanje konkurentnosti na tržištu U kontekstu sve strožih regulatornih zahtjeva i rastućih očekivanja tržišta u području održivosti, kvalitetno planiranje sustava upravljanja okolišem postaje ključna poluga dugoročne stabilnosti i odgovornog poslovanja. Organizacije koje planiranju pristupe sustavno i analitički stvaraju čvrste temelje za učinkovit, održiv i certifikacijski usklađen EMS sustav. #ISO14001 #SustavUpravljanjaOkolišem #EMS #Održivost #EnvironmentalManagement #Compliance izvor: https://www.isoqsltd.com/what-are-the-four-essential-elements-of-planning-for-iso-14001 /

Međunarodna norma ISO 9001 , najrašireniji standard za sustave upravljanja kvalitetom, ulazi u novu fazu razvoja. Nova verzija norme, ISO 9001:2026 , planirana je za objavu tijekom 2026. godine i donosi niz pojašnjenja, modernizacija i novih naglasaka, uz zadržavanje temeljne strukture postojećeg izdanja ISO 9001:2015. Prema dostupnim informacijama, cilj revizije nije radikalna promjena zahtjeva, već unapređenje jasnoće, primjenjivosti i usklađenosti norme s aktualnim poslovnim okruženjem . Ključni naglasci nadolazeće revizije  Očekuje se da će ISO 9001:2026 dodatno istaknuti: kulturu kvalitete i etičko poslovanje , posebno u kontekstu vodstva i odgovornosti uprave precizniji i moderniziran jezik norme , prilagođen današnjim organizacijama i poslovnim modelima pojašnjenja u planiranju, podršci i poboljšanju , s ciljem lakše i dosljednije primjene zahtjeva u praksi zadržavanje High Level Structure (HLS) kako bi se osigurala kompatibilnost s ostalim ISO normama (ISO 14001, ISO 27001 i dr.) Vremenski okvir i tranzicija Trenutačni plan revizije predviđa: objavu nacrta norme (DIS) tijekom 2025. godine finalizaciju i službenu objavu norme ISO 9001:2026 tijekom 2026. godine tranzicijsko razdoblje od približno tri godine , tijekom kojeg će organizacije trebati uskladiti svoje sustave upravljanja kvalitetom s novim zahtjevima Što to znači za certificirane organizacije? Za organizacije koje već imaju implementiran ISO 9001 sustav, nadolazeća revizija predstavlja priliku za dodatno unaprjeđenje sustava , a ne administrativno opterećenje. Pravovremena priprema omogućit će: lakšu i kontroliranu tranziciju na novu verziju norme jačanje uloge vodstva u upravljanju kvalitetom poboljšanje učinkovitosti postojećih procesa i internih kontrola Organizacijama se preporučuje da već sada prate razvoj norme, informiraju odgovorne osobe i razmotre provedbu inicijalne gap analize kako bi bile spremne čim nova verzija postane službena. ITC Universal Adria aktivno prati razvoj norme ISO 9001:2026 te će svojim klijentima pravovremeno osigurati informacije o zahtjevima nove verzije norme, tranzicijskim pravilima i dostupnim certifikacijskim aktivnostima. Certificirane organizacije bit će na vrijeme obaviještene o načinu i rokovima prijelaza na ISO 9001:2026, kao i o mogućnostima provođenja tranzicijskog audita u okviru redovnih nadzornih ili recertifikacijskih audita, u skladu s važećim akreditacijskim pravilima. ITC Universal Adria ostaje posvećena pružanju neovisnog, stručnog i dosljednog postupka certificiranja, s ciljem osiguravanja kontinuiteta certifikata i pouzdane podrške organizacijama tijekom cijelog tranzicijskog razdoblja.

ITC Universal Adria s ponosom predstavlja novu IAB ESG certifikacijsku shemu , razvijenu s ciljem pružanja neovisne i stručne verifikacije sustava upravljanja okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja (ESG). Riječ je o međunarodno primjenjivom modelu koji se temelji na metodologiji ESG – SDGs Rating:2022 , a koji organizacijama omogućuje objektivan uvid u razinu usklađenosti i zrelosti njihovih ESG praksi. S obzirom na to da je ESG izvještavanje obvezno za sve tvrtke koje kotiraju na burzi , prepoznali smo potrebu za dodatnim alatom pomoću kojeg organizacije mogu dokazati vjerodostojnost i snagu svojeg sustava. Naša nova certifikacijska shema omogućuje dodjelu ESG ratinga u rasponu od AAA+ do D , čime se organizacije svrstavaju prema razvijenosti svojeg puta prema održivosti. Uz ESG ocjenu, provodi se i analiza doprinosa organizacije ciljevima održivog razvoja (SDGs) , što daje dublji uvid u njen stvarni utjecaj na okoliš, društvo i upravljanje. Pokretanjem ove certifikacijske sheme ITC Universal Adria dodatno jača svoju ulogu partnera organizacijama koje nastoje unaprijediti transparentnost, odgovornost i održivost u poslovanju. Certifikacija služi kao snažan komunikacijski i reputacijski alat te vrijedna referenca za investitore, klijente i druge dionike. Sve zainteresirane organizacije mogu nas kontaktirati za više informacija o postupku verifikacije i mogućnostima certifikacije.

Posljednjih nekoliko godina osjećali smo se kao da živimo u udžbeniku upravljanja rizicima. Globalni šokovi, nepredvidiva tržišta, političke napetosti i digitalne prijetnje prepisali su ono što smo nekoć nazivali normalnim. Istina je da neizvjesnost više nije privremeno stanje - to je okruženje u kojem poslujemo. Tu ISO 31000:2018 stupa na scenu. ISO 31000:2018 nije kontrolna lista ili kruti standard usklađenosti. To je način razmišljanja - prilagodljiv okvir koji pomaže organizacijama da pristupe riziku s inteligencijom, perspektivom i samopouzdanjem. Umjesto izbjegavanja neizvjesnosti, uči vođe i timove kako s njom učinkovito raditi. U svojoj srži, ISO 31000:2018 se odnosi na donošenje odluka pod pritiskom. Pokazuje kako identificirati rizike, procijeniti njihov potencijalni utjecaj i odabrati najbolji put naprijed na temelju konteksta i ciljeva. Transformira upravljanje rizicima iz reaktivnog zadatka u stratešku disciplinu. Standard potiče rukovodeće timove da ugrade svijest o rizicima u svakodnevno poslovanje, čineći je dijelom organizacijske kulture, a ne godišnjom revizijom. Revizija norme ISO 31000 iz 2018. godine pooštrila je fokus na integraciju i vodstvo. Upravljanje rizicima više ne može opstati kao izolirani odjel ili kao tromjesečna prezentacija upravi. Mora biti u središtu planiranja, učinka i organizacijske strategije. Norma ISO 31000:2018 jasno daje do znanja da upravljanje rizicima mora biti povezano s ciljevima, vrijednostima i ljudima. Podsjeća nas da upravljanje rizicima nije samo kontrola - već prepoznavanje prilika usred neizvjesnosti. Jedna od najvećih prednosti norme ISO 31000:2018 leži u njezinoj fleksibilnosti. Norma ne propisuje koliko izvješća treba kreirati, koje alate koristiti ili koje predloške slijediti. Umjesto toga, vodi organizacije da dizajniraju sustav koji odgovara njihovoj veličini, zrelosti i okruženju. Malo poduzeće i multinacionalna korporacija mogu učinkovito primijeniti normu ISO 31000:2018 , prilagođavajući njezina načela svom jedinstvenom ritmu i izazovima. Vodeća načela norme ISO 31000:2018 podsjećaju nas da ne zaslužuje svaki rizik istu razinu pažnje. Neki rizici su svakodnevne distrakcije, dok su drugi ozbiljne prijetnje koje mogu poremetiti cijelo poslovanje. Umjetnost leži u određivanju prioriteta. Poticanjem organizacija da procjenjuju vjerojatnost, posljedice i toleranciju, norma ISO 31000:2018 osigurava da se resursi usmjeravaju tamo gdje su najvažniji. U današnjem međusobno povezanom svijetu, upravljanje rizicima dotiče se svih ostalih ISO disciplina. Sigurnost informacija, kontinuitet poslovanja, ekološka učinkovitost te zdravlje i sigurnost na radu - sve se oslanja na razmišljanje temeljeno na riziku. ISO 31000:2018 djeluje kao ujedinjujući jezik koji povezuje ove sustave. Kada se rizik razumije u svim odjelima, donošenje odluka postaje brže, jasnije i koordiniranije. Ono što normu ISO 31000:2018 čini posebno relevantnom danas jest njezin realizam. Norma nikada ne obećava sigurnost ili potpunu sigurnost od poremećaja. Umjesto toga, priznaje da je nepredvidljivost dio modernog života i poslovanja. Ali također inzistira na tome da pripremljenost, svjesnost i strukturirano razmišljanje mogu transformirati kaos u uvid. Mnoge organizacije još uvijek tretiraju upravljanje rizicima kao papirologiju ili birokraciju. Pametne organizacije to tretiraju kao strategiju. Razumiju da se otpornost ne gradi uklanjanjem prijetnji, već njihovim dubokim razumijevanjem i pripremom s namjerom. ISO 31000:2018 pruža strukturiran, logičan način za upravo to. U konačnici, ISO 31000:2018 ne govori o strahu - govori o samopouzdanju. Organizacijama pruža okvir zdravog razuma kako bi ostale uravnotežene kada se svijet okreće. Osnažuje donositelje odluka da predvide promjene, procijene potencijalne ishode i proaktivno reagiraju. Slijedeći načela norme ISO 31000:2018 , tvrtke postaju otpornije, agilnije i naprednije. U neizvjesnim vremenima, takva vrsta mudrosti vrijedi više od predviđanja. ISO 31000:2018 ne uklanja rizik - ali nas čini mudrijima, jačima i spremnijima da se s njim suočimo. Pomaže transformirati upravljanje rizicima iz obrambene vježbe u pokretač inovacija, performansi i rasta. Izvor: www.niix.com